Ivica Granić: Gospić vs. Jakuševec

Ivica Granić na svom Facebook profilu usporedio je aktualan slučaj s otpadom u Gospiću i stanje s Jakuševcem u Zagrebu, kojeg je vlast Tomislava Tomaševića obećala zatvoriti u prvom mandatu. Umjesto toga, dobili smo dva odrona prilikom čega je i jedan radnik ostao bez podlaktice. I dok možemovci pokušavaju politički profitirati na aferi koju je otkrio Most, te dijele lekcije i moralne prodike o ekologiji i zbrinjavanju smeća, u njihovom dvorištu vladaju nered i kaos.

Granić piše: „Po istom principu trebalo bi tražiti odgovornost i za Jakuševec, kao i za svaku ekološku katastrofu ili ozbiljan propust, ali slučajevi nisu identični i razlike u vrsti odgovornosti su bitne“, smatra.

Dijanović o slučaju gospićkog otpada: Kriminal prvog reda protiv Hrvatske i njezinih interesa

Gospić

 Prvo se osvrće na slučaj u Gospiću: „Riječ je o ilegalnom odlaganju velikog volumena opasnog ekotoksičnog otpada, procijenjeno oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada uključujući medicinski, plastični, ostatke obrade elektroničkog otpada na lokaciji bivšeg PPK Velebit i okolici.  USKOK i Europol vode istragu zbog organiziranog ekološkog kriminala. Vještačenja potvrđuju povišene koncentracije teških metala (bakar, olovo, antimon višestruko iznad granica), ekotoksičnost, mikroplastiku i PFAS spojeve u podzemnim vodama“, iznosi Granić.

Potom to klasificira kao „klasično kazneno djelo protiv okoliša s privatnim počiniteljima (tvrtke i osobe koje su otpad dovozile i zakapale radi zarade), uz moguće propuste u dozvolama, nadzoru i lokalnoj/državnoj kontroli“.

Zatim nastavlja: „Javnost, građanske inicijative, oporba i dijelom institucije traže kaznenu i političku odgovornost kroz cijeli lanac, od izvršitelja do onih koji su omogućili ili propustili spriječiti. Država je preuzela sanaciju (visoki troškovi, kompleksan postupak jer domaći kapaciteti nisu dovoljni)“, zaključuje Granić slučaj Gospić.

Jakuševec

 Granić nadalje obrazlaže Jakuševec: „Riječ je o dugogodišnjem legalnom gradskom odlagalištu s poznatim problemima drenaže i zadržavanja vode (upozorenja stručnjaka još iz 2008. i 2012.). U studenom i prosincu 2023. dogodila su se dva odrona, u drugom su ozlijeđena tri radnika Čistoće... jedan teško, izgubio podlakticu“, ustvrdio je.

Potom Granić iznosi činjenice u vezi ovog slučaja: „Sudsko vještačenje, neovisno, po nalogu suda, potvrdilo je kao glavni uzrok nakupljanje vode zbog neadekvatnog projektnog rješenja drenaže, problem star desetljećima, a ne isključivo sastav otpada. Aktualna zagrebačka uprava ističe grešku u projektu IGH-a i neodgovornost prethodnih uprava koje nisu djelovale ni u primopredaji upozorile. Kritičari, uključujući oporbu, ukazuju na upravljačke odluke u mandatu od 2021., ukidanje ZGOS-a kao kontrolnog mehanizma, količine i način odlaganja biootpada na plohi 6/2, operativno upravljanje itd. Sanacija je u tijeku na gradski trošak, a puna osobna kaznena ili disciplinska odgovornost još nije jasno utvrđena u javnosti, lopta se prebacuje između projekta, prethodnih i aktualnih uprava“, zaključuje i ovaj slučaj Granić.

Zatim objašnjava princip: „Ako vrijedi da se za ekološku štetu i ugrozu zdravlja/radnika traži utvrđivanje odgovornosti (kaznena, građanska, politička, upravna), onda vrijedi jednako. U Gospiću je težište na kriminalnom djelovanju privatnika plus propustima nadzora. U Jakuševcu na dugoročnom lošem projektiranju/održavanju i operativnim odlukama upravljača kroz više mandata. Ni u jednom slučaju princip ne bi trebao biti selektivan prema tome tko je na vlasti ili kojoj stranci pripada“, smatra Granić.

Bujas o otpadu u Lici: Možda bismo za promjenu mogli prestati svaki problem gurati u ideološki blender

'To nije princip nego politika'

 „Transparentna istraga, vještačenja, sankcije tamo gdje postoji dokazana krivnja ili propust, te sanacija na teret onih koji su odgovorni ili poreznih obveznika kad privatni počinitelji ne mogu, to je dosljedan pristup“, kazao je Granić.

Ističe razlike između slučaja no tvrdi da je princip isti: „Razlike u težini, ilegalni opasni otpad vs. kvar legalnog odlagališta s ozljedama, i dokazima postoje, pa ni odgovornost nije automatski ista. Ali traženje da se ona utvrdi da, po istom principu“.

Granić zaključuje: „Ako netko traži maksimalnu odgovornost samo za jedan slučaj, a za drugi relativizira ili prebacuje krivicu, to više nije princip nego politika“.

Pletikos: Kako je Europa naučila voljeti smeće – u tuđem dvorištu