Bivša glasnogovornica ukrajinskog predsjednika: Strategija Zelenskog je nacionalno samoubojstvo

Julija Mendel, bivša glasnogovornica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, za britanski Spectator iznosi tezu da Ukrajina više nema realnu mogućnost vojne pobjede nad Rusijom te da nastavak rata predstavlja ozbiljnu prijetnju njezinu demografskom, gospodarskom i političkom opstanku.

Britanski Spectator od 'Ukrajina će dobiti rat' do 'Ukrajina gubi rat' (rujan 2022.-rujan 2026.)

Mendel tvrdi da postoji velik raskorak između optimistične slike koju, prema njezinu mišljenju, stvaraju ukrajinske vlasti i dio zapadnih medija te stvarnog stanja na terenu. Kao pokazatelje navodi ukrajinski nedostatak protuzračnih presretača, potrebu za stotinama dodatnih projektila, velike financijske potrebe i očekivane probleme s energetskom opskrbom tijekom zime.

Posebno kritizira odluku ukrajinskog vodstva da tijekom ljeta provede opsežnu kampanju napada dronovima na ciljeve unutar Rusije, čiji je cilj bio izvršiti pritisak na rusko stanovništvo i potaknuti Moskvu na pregovore. Prema autorici, rezultat je bio suprotan: Rusija je intenzivirala napade na Ukrajinu, dok pregovori nisu pokrenuti.

Središnji argument teksta je demografska neravnoteža. Mendel ističe da je ukrajinsko stanovništvo drastično smanjeno, da velik dio preostalih stanovnika čine starije osobe te da je broj muškaraca sposobnih za vojnu službu mnogo manji nego u Rusiji. Zbog toga rat iscrpljivanja, smatra ona, dugoročno ide u korist Rusije i ugrožava samu budućnost ukrajinske države.

Autorica sličan problem vidi i u gospodarstvu. Ukrajina je, prema njezinu prikazu, snažno ovisna o zapadnoj financijskoj pomoći, dok javni dug raste, a sredstva namijenjena obnovi troše se na rat. Istodobno tvrdi da Rusija, unatoč sankcijama, nastavlja ostvarivati velike prihode od izvoza energenata.

Mendel također kritizira stanje unutar ukrajinskog društva: navodi probleme s korupcijom, prisilnom mobilizacijom, ograničavanjem slobode govora i političkih prava te tvrdi da ratno stanje potkopava demokratske institucije.

Kao povijesnu usporedbu koristi Finsku, koja je nakon rata sa Sovjetskim Savezom izgubila teritorij, ali sačuvala državnost i društveni razvoj. Suprotno tome, Ukrajinu uspoređuje s Afganistanom, gdje je dugotrajni rat uz golemu zapadnu potporu, prema njezinu tumačenju, završio iscrpljenošću države i povratkom Talibana.

Zaključak autorice jest da bi Ukrajina trebala napustiti strategiju vojnog iscrpljivanja i pokušati postići pregovoreni mir, zadržati ono što može obraniti, obnoviti gospodarstvo i omogućiti povratak stanovništva. Njezina temeljna poruka glasi da cilj rata više nije jasno ostvariv, dok nastavak sukoba svakodnevno smanjuje broj ljudi, teritorijalni i gospodarski potencijal zemlje te time ugrožava njezinu dugoročnu opstojnost.

Tko sve polaže pravo na ukrajinski teritorij? Povijest, politika i današnje pretenzije