Ajax i Židovi: Kako je amsterdamski klub postao 'jodenclub'

Amsterdamski nogometni klub Ajax već desetljećima nosi reputaciju „židovskog“ kluba, iako službeno to nikada nije bio. Veza je nastala iz kombinacije povijesne lokacije, predratne demografije grada i kasnije navijačke kulture koja je preuzela židovski identitet kao odgovor na antisemitske uvrede.

Bauer: Ljevičari dragi, Joker Židovi izgubili ste nakon 7. listopada 2023.

Ajax kao klub 'Jeruzalema Zapada'

Ajax je osnovan 1900. godine od strane tri ne-Židova: Florisa Stempela, Hana Dadea i Karela Reesera. Ni u osnivačkim dokumentima ni u prvim desetljećima postojanja klub nije imao židovski karakter. Ipak, asocijacija se pojavila rano. Od 1907. godine, a posebno nakon preseljenja na stadion De Meer 1934., Ajax je igrao u dijelu Amsterdam-Oosta (Watergraafsmeer) koji je graničio s židovskom četvrti (Jodenbuurt). Gostujući navijači morali su prolaziti kroz tu četvrt da bi došli na utakmicu, pa su klub počeli nazivati „jodenclub“ ili „neuzenclub“.

Prije Drugog svjetskog rata Amsterdam je bio središte židovskog života u Nizozemskoj. Od oko 140.000 Židova u zemlji, približno 80.000 živjelo je u Amsterdamu, koji je zbog toga nosio nadimak „Jeruzalem Zapada“. Mnogi od njih bili su navijači Ajaxa, iako je udio židovskih članova u samom klubu bio relativno mali.

Igrači, dužnosnici i Holokaust

 Židovska prisutnost u klubu bila je vidljivija kroz pojedince nego kroz instituciju. Eddy Hamel, prvi poznati židovski igrač Ajaxa (i prvi Amerikanac u klubu), igrao je od 1922. do 1930. godine. Ubijen je u Auschwitzu 1943. zajedno s obitelji. Nakon rata istaknuli su se Sjaak Swart (zvani “Mister Ajax”, sa židovskim ocem) i Bennie Muller. Židovski su bili i neki ključni dužnosnici, poput predsjednika Jaapa van Praaga, te fizioterapeut Salo Muller, važna figura zlatnog razdoblja kluba 1960-ih i 1970-ih.

Tijekom njemačke okupacije židovski članovi su isključeni iz kluba. Dio ih je stradao u Holokaustu. Klub se dugo nije posebno bavio tom temom, a sjećanje na žrtve poput Hamela intenzivnije se njeguje tek posljednjih desetljeća.

Vlahović o skandiranju Torcide: Gradske i državne vlasti nisu se morale radi toga nekome ispričavati

'Superjoden': Navijački inat

 Asocijacija je dobila novu dimenziju od 1970-ih. Rivali, posebno navijači Feyenoorda iz Rotterdama, počeli su koristiti antisemitske uvrede protiv Ajaxa. Dio ajaxovskih navijača – od kojih velika većina nije židovska – odgovorio je preuzimanjem identiteta. Proglasili su se Superjoden (“Super Židovi”). Na tribinama se pojavljuju Davidove zvijezde, izraelske zastave, povici 'Joden! Joden!' i pjesme poput 'Hava Nagila'.

Riječ je o kulturnoj i provokativnoj identifikaciji, ne o religijskoj pripadnosti. Sličan fenomen postoji i kod Tottenhama u Engleskoj. Navijačka praksa održava se do danas, unatoč povremenim kritikama iz židovske zajednice da se simboli koriste površno ili da potiču dodatni antisemitizam.

Stalne posljedice i kontroverze

 Veza između Ajaxa i židovskog identiteta redovito izaziva antisemitske incidente. Protivnički navijači koriste psikanje koje oponaša zvuk plinskih komora, povike 'gas' ili reference na Auschwitz. Takvi ispadi bilježe se i u Nizozemskoj i u međunarodnim utakmicama. Klub i navijači nalaze se u složenom položaju: s jedne strane postoji stvarna povijesna veza s amsterdamskim Židovima, s druge strane većina onih koji danas nose židovske simbole nema osobnu ili obiteljsku vezu s judaizmom.

Ajax nije židovski klub u institucionalnom ili religijskom smislu. Asocijacija je nastala iz lokacije starog stadiona, predratne židovske populacije Amsterdama i kasnije navijačke reakcije na antisemitizam. Ta kombinacija i danas oblikuje percepciju kluba u Nizozemskoj i šire.

Hrvatska je za Židove možda i najsigurnija zemlja na svijetu, no domaći 'zafranovići' jedva su dočekali 'novu svastiku'